Megagentrifikacija: Ograničenja urbane paradigme

8.12.2008.

Čemu služi grad? Odgovor neoliberalnog urbanizma na ovo pitanje iznimno je dosljedan: grad je živi stroj za maksimiziranje povrata na ulaganja. Mahnita gentrifikacija atraktivnih gradskih četvrti u posljednjem desetljeću i napuhivanje balona tržišta nekretnina koje je uslijedilo daju najočitiju ilustraciju ovog primarnog pravila. Iza scene transnacionalizacija emisija gradskih obveznica sve se više koristi za prikupljanje kapitala za infrastrukturu buma tržišta nekretnina, otvaranje unosnih financijskih tržišta i rekonfiguraciju veza između gradske i nacionalne uprave. Ova dva procesa podređena su trećem fenomenu, velikoj premiji neoliberalnog urbanizma: instalaciji postmodernih proizvodnih pogona, bilo da se radi o prvoj ligi globalnih korporativnih sjedišta i pripadajućih servisa ili o manjim ali također profitabilnim draguljima kreditno financirane luksuzne potrošnje (shopping centri, turističkih četvrti, franšiznih butika). Pod snažnim pritiskom prema totalnom makeoveru, lice gradova diljem svijeta se promijenilo od ranih 1980ih, ne samo kako bi se uklopilo u neku estetsku normu, kako se često nagađa, već prije svega u skladu s instrumentarijem koji leži u pozadini, unificiranim skupom proizvodnih i regulatornih procedura. Rezultat ove tri povezane transformacije možemo nazvati mega-gentrifikacija: u potpunosti novo, globalno povezano urbano područje koje udovoljava potrebama i željama sve homogenijih svjetskih elita.

Pročitajte cijeli tekst Briana Holmesa - Megagentrification, pripremljen za konferenciju Poprišta neoliberalizma.

Audio zapis predavanja održanog na konferenciji poslušajte ovdje

Download: 6.12.BrianHolmes.mp3

-